Program
Toliko obilazaka, znanja i iskustva za samo 3 dana? Fantastično!
PROGRAM TERENSKE NASTAVE
13.06.2020. - 06:45h – Okupljanje na parkingu Novosadskog sajma
13.06.2020. - 07:00h – Polazak iz Novog Sada (Novi Sad – Ivanjica)
Tokom prvog dana terenske nastave (13.06.2020) planirano je: Kratko predavanje na lokalitetu „Takovski grm“, poseta Hadži-Prodanovoj pećini i obilazak, dolazak i smeštaj u RH Centar „Ivanjica“, ručak i slobodno vreme, pešačenje stazom Zdravlja do vrha Teprč (927mnv), terenska nastava na vrhu Teprč, sportske aktivnosti na terenima RH Centra (fakultativno), Večera i slobodno vreme, zabavne igre sa animatorima (fakultativno), slobodno vreme.
Tokom drugog dana terenske nastave (14.06.2020) planirano je: Doručak, obilazak Dajićkog jezera, terenski rad na Dajićkom jezeru, lanč paket, obilazak najvišeg vrha Golije „Jankov kamen“ na 1833mnv, obilazak Specijalnog rezervata prirode „Uvac“, kratko predavanje u SRP „Uvac“, večera i slobodno vreme, zabavne igre sa animatorima (fakultativno), slobodno vreme u hotelu.
Tokom trećeg dana terenske nastave (15.06.2020) planirano je: Doručak, obilazak manastira Pridvorica, planinarenje do Košaninovih jezera, terenski rad tokom šetnje, obilazak malog i velikog jezera, terenski rad na jezerima, kratak odmor kod jezera, lanč paket, obilazak manastira Studenica.
15.06.2020. – 14:30h – Polazak za Novi Sad
15.06.2020. – 21:30h – Očekivano vreme dolaska u Novi Sad
Program terenske nastave je podložan promenama iz opravdanih razloga na koje organizatori terenske nastave ni organizatori putovanja ne mogu da utiču, kao što su zatvorene saobraćajnice, kolaps, odron na putu itd.
Golija je bez sumnje jedna od najlepših i šumama najbogatijih planina u Srbiji. To je najviša planina jugozapadne Srbije i nosi epitet vazdušne banje. Goliju je zbog niza specifičnosti i karakteristika Vlada Srbije proglasila Parkom prirode prve kategorije (2000. godine), da bi je UNESKO kategorisao kao Rezervat biosfere (2001). To je do skora bio jedini rezervat biosfere u Srbiji. Na ovoj planinskoj lepotici nalazi se veliki broj prirodnih retkosti. Njena ogromna površina i očuvana životna sredina omogućavaju postojanje izuzetno velikog broja različitih vrsta biljnog i životinjskog sveta, brojnih izvora, potoka i reka, ali i tri jezera. Vazduh na ovoj planini je veoma bogat ozonom i kiseonikom što jako pogoduje osobama koje imaju problema sa astmom, bronhitisom i anemijom. Pašnjaci i livade na ovim vrhovima, bogate su lekovitim biljem, a šumske staze borovnicama, jagodama i kupinama. Savršena oaza zdravlja!
Naša prva poseta je lokalitet Takovski grm. Znamenito mesto "Takovski grm" je istorijski kompleks na prostoru od nekoliko hektara, koji obuhvata građevine i spomenike vezane za podizanje Drugog srpskog ustanka. Takovski grm, pod kojim je podignut Drugi srpski ustanak, srušio se 1901. godine. Nedaleko od mesta gde je postojao stari, danas se nalazi hrast koji je knez Mihailo Obrenović osveštao za "naslednika" još 1867. godine. Tu se nalazi i spomenik Drugom srpskom ustanku (Milošu Obrenoviću) podignut 1887. godine, pored nekadašnjeg starog Takovskog grma, na mestu gde je knez Miloš Obrenović ustanicima dao zakletvu. Zanimljivo za našu terensku nastavu je i to što je na ovom prostoru bila gusta hrastova šuma, a ostalo je nekoliko moćnih hrastova, koji su sada pod zaštitom države.
Pre nego što stignemo u hotel, čeka nas i jedna posebna avantura, tačnije obilazak Hadži-Prodanove pećine! Udaljena je 7 kilometara od Ivanjice na nadmorskoj visini oko 600 metara. Za našu terensku nastavu ova pećina je izuzetno značajna jer je baš u ovoj pećini pronađeno 25 novih vrsta pećinskih životinja (insekata), koje u svetu, ili nisu poznate ili su retke. Veoma je zanimljivo i to da je pećina bila privremeno stanište lovaca-neandertalaca i pećinskog medveda čije su lobanje i brojne kosti i zubi pronađeni u pećini. Predstavlja malobrojna paleolitska nalazišta na centralnom Balkanu.
Bićemo i pravi planinari! Zdravlje i kondicija je ono što osim znanja i iskustva ova terenska nastava ostavlja svakom polazniku. Već prvog dana penjemo se na vrh Teprč na 927 metara nadmorske visine, i to stazom Zdravlja!
Tokom naše terenske nastave mi obilazimo čak dva jezera! Odnosno slobodno možemo reći tri jer su Kašaninova jezera zapravo malo i veliko jezero. Drugog dana obilazimo Dajićko jezero koje je zapravo tresava koja se nalazi na severozapadnoj strani planine Golije, kod mesta Dajići na 1438 metara nadmorske visine. Udaljeno je 33 km od Ivanjice. Dajićko jezero je veoma bogato algama, čijem razviću pogoduje veća nadmorska visina. Novinu za Srbiju predstavljalo je 28 rodova sa 115 vrsta i varijeteta. Ovo jezero je jedino stanište u Srbiji za tri vrste vodenih insekata iz reda odonata (vilinskih konjica). Jezero je jedno od retkih staništa velikog mrmoljka (Triturus cristatus). Savršeno mesto za našu hidrobiološku i herpetološku sekciju koju organizujemo u okviru nastave. Biće zanimljivo!!!
Drugog dana iako busom, stižemo i na 1833 metra nadmorske visine na najviši vrh ove prelepe planine. Najviša tačka planine je zaravnjen, neuočljiv Jankov kamen. Prema narodnom predanju, dva pobratima, Rajko i Janko su se kladili ko će pre da iznese oveći kamen na vrh Golije. Rajko je brzo nosio svoj kamen i blizu vrha se spotakao i ispustio ga i kamen je pao u potok. Janko je polako nosio svoj kamen, ali je sigurno stigao do vrha. Otuda se vrh Golije zove Jankov kamen, a tako ćemo i mi polako ali sigurno, bezbedno stići do vrha. Pogled sa Golije je predivan, i mogu se videti vrhovi Kopaonika ( Pančićev vrh ), i Crnogorski komovi. Naša prelepa Srbija na dlanu!
Drugog dana posetićemo i vidikovac Molitva 2 u Specijalnom rezervatu prirode „Uvac“. Kanjon reke Uvac je uvek očaravao sve posetioce, a mi idemo na jedan od najlepših vidikovaca i najlepših pogleda u Srbiji. Specijalni rezervat prirode "Uvac" je prirodno dobro od izuzetnog značaja, tj. prirodno dobro I kategorije. Posebna vrednost su meandri Uvca koji su već prepoznatljiva slika iz jugozapadne, ali i cele Srbije. Ono što nas osim prelepog pogleda privlači da u okviru ove terenske nastave posetimo i Uvac jeste i to što je ovo stanište beloglavog supa u Srbiji. Vrsta orla lešinara, impozantne veličine, raspona krila i do 3 metra što ga čini moćnim letačem čiji let su istraživali i naučnici - aeronautičari i primenjivali pri konstrukciji letelica. Osim beloglavog supa, ovo mesto nastanjuju i crni lešinar i bela kanja. Područje Uvca i okoline u prošlosti je naseljavao još jedan lešinar – orao bradan. Zato je ovo savršeno mesto za ornitološku sekciju.
Tokom naše terenske nastave, trećeg dana obilazimo i dva manastira. Prvi, manastir Pridvorica nalazi se 28 km jugoistočno od Ivanjice. Po arhitektonskim karakteristikama tipičan je predstavnik srednjovekovne raške škole. Pominje se u Nemanjinoj povelji, što znači da je veoma star. U Nemanjinoj povelji datoj manastiru Studenica navodi se kao manastir u kome su boravile monahinje. Izgrađen je u 12. veku, u isto vreme kada i susedna Studenica i ima status spomenika kulture od velikog značaja. Okružen prirodom očarava svakog ko odluči da poseti ovaj kraj i sam Manastir.
Nakon obilaska Manastira Pridvorica, obilazimo i Košaninova jezera, malo i veliko, u obliku elipse, na oko 900 metara nadmorske visine. Nalaze se na Jelaku, u uvali na severnoj strani Crepuljnika. Ime su dobila po znamenitom srpskom botaničaru Nedeljku Košaninu, rođenom u ovom kraju. Nalaze se u slivu Studenice, udaljena 31 km od Ivanjice. Ova jezera su svetski prirodni fenomen! Posebno je zanimljivo da ovo jezero: kada su kišni dani nivo vode u jezeru opada, a kada je vreme sunčano – jezero nadolazi. To do danas nije objašnjeno sa stanovišta nauke i zato je ovo idealno mesto da pričamo o bogatstvu prirodne baštine naše zemlje. Kada smo kod fenomena to nije kraj! Malo Košaninova jezero je pola slatko, a pola slano! Kako? Na osnovu činjenice da se žabe nalaze samo u gornjem delu jezera, istraživači su utvrdili da je voda u donjoj tresavi ovog jezera slana. Obilazimo prirodne fenomene!
Drugi manastir koji posećujemo trećeg dana je manastir Studenica, koji predstavlja najznačajniji manastirski kompleks srednjovekovne Srbije i veliki duhovni i umetnički centar srpskog naroda. Za nešto više od jedne decenije, od 1183. do 1196. uobličena je najlepša građevina srpske srednjovekovne arhitekture. Od 12. veka kada je osnovana monaška zajednica, Studenica ni u jednom trenutku nije prekidala svoj viševekovni život. Kao zadužbina i grobnica rodonačelnika dinastije Nemanjić Studenica je služila kao uzor mnogim vladarima ove loze za podizanje mauzoleja koji bi nalikovali Bogorodičinoj crkvi. Ovo je ujedno i poslednja destinacija na našoj terenskoj nastavi, te nastavljamo ka Novom Sadu ispunjeni energijom i zdravljem!
ŠTA RADIMO NA TERENSKOJ NASTAVI?
Biološka sekcija- Polaznicima će biti održano kratko predavanje tokom kog će se bliže upoznati sa Parkom prirode Golija, kao i njegovim izuzetno bogatim biljnim i životinjskim svetom. Takođe polaznici će se upoznati i sa osnovnim pojmovima i procesima u prirodi kao što su biodiverzitet, ekosistem, zaštićena prirodna područja, kruženje materije i proticanje energije u prirodi, kruženje vode u prirodi, lanci i mreže ishrane, međusobni odnosi živih bića...
Ekološka sekcija - Kroz interesantno predavanje direktno na terenu, polaznici će imati priliku da se upoznaju sa osnovnim konceptima međusobne interakcije živog sistema i nežive prirode, te na koji način čovek (antropogeni faktor) utiče na taj sistem. Objasnićemo procese razlaganja otpada u prirodi, njegov uticaj po prirodu i vrste zagađenja koje su najčešće u našoj zemlji. Kao zaključak izvešćemo nekoliko važnih lekcija na koji način se može sprečiti negativan uticaj čoveka po prirodu. U okviru ove sekcije a u toku čitave terenske nastave, radićemo i na čišćenju terena na kome se nalazimo od plastike kao jednog od najgorih vidova zagađenja po prirodu i ekosistem.
Hidrobiološka sekcija –Prilikom obilaska mnogih jezera na ovoj terenskoj nastavi, kao i mnogih reka i potoka u ovom kraju, svi polaznici će imati priliku da se upoznaju i saznaju nešto novo o vodenim ekosistemima i živom svetu u vodi. Polaznici će imati priliku da čuju kratak kurs o vrstama riba ovog kraja ali i da nauče kako da ih prepoznaju i razlikuju. Posmatraćemo i ono što uglavnom ne vidimo! Tokom praktičnog rada, svaki polaznik imaće priliku da iz bentosa (mulja sa dna) koji smo pripremili, sam pronađe veliki broj različitih vrsta akvatičnih beskičmenjaka iz različitih porodica insekata. Iako veoma sitni i teško uočljivi, pomoću lupa uspećemo da ih vidimo iz blizine. Ove grupe životinja su veoma bitne za ekosistem, stoga je veoma bitno da polaznici budu svesni njihovog postojanja, i da dobiju potrebno znanje.
Ornitološka sekcija – U okviru ove sekcije polaznici će moći da nauče osnovne karakteristike ptica na osnovu kojih će samostalno moći da ih svrstavaju u odgovarajuće grupe. Takođe naučiće kako da koriste dvogled, priručnike i mobilne aplikacije kako bi samostalno uspešno mogli da prepoznaju koju vrstu ptice su videli. Takođe će naučiti kako samostalno mogu da vrše popis ptica, a tokom sekcije će sa mobilnog telefona instruktora biti puštan cvrkut ptica kako bi ih primamili da se približe polaznicima koji će na taj način moći da prepoznaju ptice na osnovu njihovog cvrkuta kao i da upoznaju ornitofaunu Golije koja obuhvata stotinak vrsta ptica.
Botanička sekcija - U okviru ove sekcije polaznici će imati priliku da detaljno upoznaju floru ove oblasti, koju čine bukove i hrastove šume. Imaće priliku da vide šta čini šumski ekosistem i iz prve ruke upoznaju kako izgleda priroda bez uticaja čoveka. Pored teorijsko pokaznog dela raznovrsnog bilja ovog kraja u svom prirodnom staništu, imaćemo i praktičan rad odnosno pravljenje ličnog herbara pomoću koga će polaznici moći da doživljaj spakuju u jedan kompaktni priručnik i ponesu deo ove fantastične planine sa sobom kući.
Entomološka sekcija – Kao što sam naziv kaže „Pobedi strah od isekata“ u okviru ove terenske nastave radiće se na prepoznavanju različitih grupa insekata, polaznici će dobiti znanje o biologiji insekata ali će i imati priliku da nauče kako da rukuju sa standardnim entomološkim alatima i kako da ih koriste. Pomoću entomoloških mreža hvataće različite insekte, postavljaće zamke i dobiće uvid u osnove i tehnike naučno-istraživačkog rada jednog biologa-entomologa, kao i znanje iz entomologije kao nauke.
Herpetološka sekcija – U okviru ovog kursa, polaznici će se upoznati sa određenim grupama vodozemaca i gmizavaca, a nadamo da ćemo neke od njih i uspeti da uhvatimo i vidimo uživo (isključivo instruktori hvataju životinje). Dolazimo u kraj bogat biodiverzitetom, a jedna od retkosti lokaliteta je i vodozemac veliki mrmoljak koji je zaštićena vrsta, a nadamo se da ćemo imati prilike da ga vidimo. Polaznici će naučiti tehnike prepoznavanja otrovnih zmija, ali i znanje u razlikovanju ostalih vrsta gmizavaca i vodozemaca.
Mikološka sekcija – Ova sekcija će se baviti gljivama i njihovom biologijom, a polaznici će osim znanja vezanog za gljive i njihovu ulogu u prirodi i ekosistemu, dobiti i znanje u razlikovanju otrovnih i jestivih vrsta gljiva uz korišćenje standardnih ključeva za determinaciju kao pomoćnih alata.
Obuka iz preživljavanja – Veoma praktičan kurs o tehnikama preživljavanja u prirodi. U okviru ove obuke polaznici će se obučiti i naučiti tehnike sakupljanja i filtracije vode, izrade skloništa i zaklona, pripreme vatre (nećemo paliti vatru), izrade različitih pomoćnih sredstava, lova i pravljenja zamki, kao i kurs o lekovitim i jestivim biljkama. Svaki polaznik savladaće i orijentiring i snalaženje u nepoznatom okruženju uz pomoć kompasa i karte.
Obuka iz prve pomoći – Obuka iz prve pomoći treba da pre svega predoči svim polaznicima moguće povrede i nesreće koje se mogu desiti tokom terenskog rada, planinarenja i uopšteno boravka u prirodi. Pored toga, svaki polaznik će kako kroz teorijski tako i kroz praktični rad dobiti prekopotrebno znanje i iskustvo iz oblasti pružanja prve pomoći unesrećenom. Svaki polaznik će imati priliku da uvežba pružanje prve pomoći na različitim varijacijama povreda i nesreća u prirodi. Od iščašenja zgloba, preloma ruke ili noge, kičmenog stuba, nagnječenja, uboda, do ujeda krpelja, ujeda zmije itd...