DPPS Logo DPPS Logo slika
Crnogrli morski gnjurac

Crnogrli morski gnjurac (Gavia arctica)

Crnogrli morski gnjurac (Gavia arctica) je vodena ptica srednje veličine iz porodice Gaviidae. Gnezdi se na severnoj hemisferi, naročito u tundrama i tajgama Evrope i Azije, a prezimljuje najčešće na obalama Atlantskog i Tihog okeana u oblastima gde se ne formira led, a može se sresti i u oblasti Mediterana i Crnog mora. U Srbiji se retko zapaža i to u periodu zimovanja pa je tako uočen na Gružanskom jezeru kao i u blizini Niša. Pošto spada u vrstu ptica selica, crnogrli morski gnjurac se u periodu seobe (na zimovanje kreće tokom avgusta) i zimovanja gnezdi uglavnom na moru ili velikim rekama koje se nalaze u umerenim oblastima. Ova vrsta se najčešće sreće u paru i tokom seobe ne putuju u jatima kao druge vrste. Veoma se teško kreće po kopnu pošto je tokom celog svog životnog ciklusa vezana za vodu. Nastanjuju, u najvećem broju slučajeva, jezera, potom bare i močvare koje su u području arktičke tundre i tajge na do 500 metara nadmorske visine.

Crnogrli morski gnjurac može da naraste do dužine od 81 centimetar, raspon krila mu je do 130 centimetara, a teži i do 3,5 kilograma. Ova vrsta je jako dobar letač, ali i plivač i gnjurac. U sezoni parenja perje na glavi i zadnjem delu vitkog vrata je sivo, na bočnim i donjim delovima vrata belo sa crnim prugama, a grlo je crno. Perje na leđima i krilima je crno i prošarano belim flekama dok je stomak uglavnom beo, a rep crn. Kljun im je taman, snažan i nalik bodežu, a gornji deo kljuna je pri vrhu blago povijen nadole. Noge su crne dok su prsti i plovne kožice sive boje. Van sezone parenja grlo je belo, vrat nema crne pruge i perje je generalno sivkaste boje.

Odrasli crnogrli morski gnjurci se hrane ribama kao što su grgeč (Perca fluviatilis), američki patuljasti somić (Ameiurus melas) ili bodorka (Rutilus rutilus) kao i vodenim beskičmenjacima poput insekata, rakova i mekušaca pa iz tog razloga traže dublja jezera, a u stanju su da zarone do 5 metara dubine. Pre nego što zaroni crnogrli morski gnjurac “poskoči”, a pod vodom prosečno provodi oko 45 sekundi. Roditelji mladunce u početku hrane beskičmenjacima i sitnim ribama, a kada mladunci počnu sami da se hrane u početku love beskičmenjake i sitnije ribe poput trotrnog gregorca (Gasterosteus aculeatus) ili pijora (Phoxinus phoxinus) dok kada malo odrastu love sitnije pastrmke ili jegulje. Jajima i mladuncima se između ostalih hrane vrane (Corvus cornix), lisice (Vulpes vulpes) i kune zlatice (Martes martes) dok na vodi mladunci mogu postati plen krupnih riba poput štuke (Esox lucius). Ukoliko uoči kopnenog predatora roditelj se oglašava kako bi upozorio mladunce da odu u zaklon, a ako uoči krupnu ribu koja bi mogla napasti mladunce krilima i nogama uzburkava vodu kako bi omeo i oterao predatora. Adulti nisu čest plen, a love ih krupne ptice grabljivice poput beloglavog orla (Haliaeetus leucocephalus).

Sezona parenja najčešće ne počinje pre aprila, a crnogrli morski gnjurac je monogamna vrsta i mužjak i ženka čitav život provode zajedno. Gnezdo je ovalnog oblika sačinjeno od lišća i granja, a najčešće ga grade uz obalu ili u jezerskoj vegetaciji, a naročito vole gnezda da prave na jezerskim ostrvcima. Ženka uglanom polaže dva jajeta, duga oko 7,5 centimetara, maslinaste boje sa braon flekama. Nakon mesec dana ležanja na jajima (i mužjak i ženka leže na njima) iz jaja se izlegu ptići koje hrane oba roditelja. Deo jaja i ptića strada od predatora, a deo od plavljenja gnezda s tim što ukoliko leglo propadne tokom početka sezone parenja postoji mogućnost da par položi nova jaja. Polnu zrelost stiču sa dve ili tri godine.

Brojnost crnogrlog morskog gnjurca je u opadanju, ali taj pad nije snažan tako da je vrsta i dalje u grupi poslednje brige prema IUCN-u. Glavni faktori koji ga ugrožavaju su acidifikacija vode kao i zagađenje vode teškim metalima i naftom, ali deo jedinki strada prilikom upetljavanja u ribarske mreže. Ova vrsta je zaštićena Aktom o pticama selicama kao i Sporazumom o zaštiti migratornih ptica vodenih staništa Afrike i Evroazije i nalazi se na aneksu I Direktive o pticama Evropske Unije kao i na apendiksu II Bernske konvencije. U Srbiji je crnogrli morski gnjurac proglašen za strogo zaštićenu vrstu.

Autor: Anita Japundžić

Ne zadržavamo autorska prava na fotografije. Sve fotografije korišćene u ovom članku preuzete su sa interneta sa public licencom.