DPPS Logo DPPS Logo slika

Lazarev kanjon

Podeli na:

Lazarev kanjon se nalazi u istočnoj Srbiji u blizini mesta Zlot i predstavlja najdublji i najduži kanjon istočne Srbije, a nastao je usecanjem Lazareve reke u krečnjačku Dubašničku ravan. Ime je dobio po predanju prema kom su se u kanjonu nakon Maričke bitke 1371.  odmarali vojnici kneza Lazara. Kanjon je dugačak 9 kilometara, a visok je između 300 i 500 metara. Na najužem delu kanjon je širok svega 7 metara. Pošto ima izuzetno strme litice ni do danas nije u potpunosti istražen. Na Lazarev kanjon nadovezuju se i plići i manji kanjoni Mikuljske i Pojenske reke kao i Demizloka. Lazarev kanjon je jedinstven po raznovrsnosti površinskih i podzemnih oblika kraškog reljefa poput kraških dolina, vrtača, škrapa, kamenica, jama i pećina od kojih su najpoznatije Lazareva pećina (poznata još i kao Zlotska pećina i ispred ove pećine se i nalazi ulaz u kanjon), Vernjikica i Dubašnička jama. Čitav kanjon je pod zaštitom države, a odlikuju ga bogata flora i fauna.

U Lazarevom kanjonu se može videti 16 različitih šumskih zajednica i preko 10 zajednica livadskog bilja. Zajednice sladuna i cera sa grabićem dominiraju kanjonom. Što se tiče biljaka u Lazarevom kanjonu se može pronaći preko 700 vrsta (od kojih je 50-ak vrsta reliktno) među kojima su i  redak krimski bor (Pinus nigra subsp. pallasiana), kao i reliktne vrste biljaka poput tise (Taxus baccata) i srpske ramonde (Ramonda serbica).

Što se tiče beskičmenjaka Lazarev kanjon može da se pohvali velikim brojem osolikih muva, endemičnih vrsta rakova i stonoga, paukova, pseudoskorpija kao i nekim beskrilnim insektima. Od herpetofaune ovde se mogu naći: žuti mukač (Bombina variegata), zelena krastača (Bufo viridis), šareni daždevnjak (Salamandra salamandra), zelembać (Lacerta viridis), slepić (Anguis fragilis), šumska kornjača (Testudo hermanni), poskok (Vipera ammodytes)… Inače smatra se da se u Lazarevom kanjonu nalazi najveća koncentracija poskoka u Srbiji. U kanjonu takođe žive i brojne vrste ptica, a neke od njih su: suri orao (Aquila chrysaetos), sivi soko (Falco peregrinus), šumska ševa (Lullula arborea), rusi svračak (Lanius collurio), vodeni kos (Cinclus cinclus), mala muharica (Ficedula parva), gugutka (Streptopelia decaocto), buljina (Bubo bubo), vodomar (Alcedo atthis)… Zbog brojnih pećina nije ni čudo što u kanjonu živi velik broj vrsta slepih miševa poput malog (Rhinolophus hipposideros) i velikog potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum). Što se tiče ostalih sisara prisutni su i: krtica (Talpa europaea), šumski puh (Dryomys nitedula), vidra (Lutra lutra), vuk (Canis lupus), ris (Lynx lynx), kuna zlatica (Martes martes), jazavac (Meles meles), divlja svinja (Sus scrofa), divokoza (Rupicapra rupicapra), jelen (Cervus elaphus)…

Autor: Stefan Palalić