DPPS Logo DPPS Logo slika
Lazarev kanjon

Lazarev kanjon

Lazarev kanjon nastao usecanjem Lazareve reke u Dubašničku ravan nalazi se u blizini Zlota u istočnoj Srbiji, a u pitanju je najdublji i najduži kanjon u tom delu naše zemlje. Naziv Lazarev kanjon nosi zbog legende prema kojoj je knez Lazar tu odmarao svoje vojnike nakon Maričke bitke 1371. godine. Sam kanjon strmih litica (zbog čega i nije potpuno istražen) dug je oko 9 kilometara, dubok u proseku oko 400 metara, a na najužem mestu širok samo 7 metara. Kako je u pitanju krečnjački predeo oko Lazarevog kanjona postoji i niz drugih manjih kanjona kao što su Demižlok, kanjoni Pojenske i Mikuljske reke… Upravo zbog krečnjaka ovde možemo naći i velik broj oblika kraškog reljefa kao što su vrtače, kraške doline, kamenice, škrape, jame i pećine od kojih su najpoznatije Lazareva pećina (poznata još i kao Zlotska pećina i ispred ove pećine se i nalazi ulaz u kanjon), Vernjikica i Dubašnička jama. Čitav kanjon je pod zaštitom države, a odlikuju ga bogata flora i fauna.

U Lazarevom kanjonu se može videti 16 različitih šumskih zajednica i preko 10 zajednica livadskog bilja. Zajednice sladuna i cera sa grabićem dominiraju kanjonom. Što se tiče biljaka u Lazarevom kanjonu se može pronaći preko 700 vrsta (od kojih je 50-ak vrsta reliktno) među kojima su i  redak krimski bor (Pinus nigra subsp. pallasiana), kao i reliktne vrste biljaka poput tise (Taxus baccata) i srpske ramonde (Ramonda serbica).

Što se tiče beskičmenjaka Lazarev kanjon može da se pohvali velikim brojem osolikih muva, endemičnih vrsta rakova i stonoga, paukova, pseudoskorpija kao i nekim beskrilnim insektima. Od herpetofaune ovde se mogu naći: žuti mukač (Bombina variegata), zelena krastača (Pseudepiladea viridis), šareni daždevnjak (Salamandra salamandra), zelembać (Lacerta viridis), slepić (Anguis fragilis), šumska kornjača (Testudo hermanni), poskok (Vipera ammodytes)… Inače smatra se da se u Lazarevom kanjonu nalazi najveća koncentracija poskoka u Srbiji. U kanjonu takođe žive i brojne vrste ptica, a neke od njih su: suri orao (Aquila chrysaetos), sivi soko (Falco peregrinus), šumska ševa (Lullula arborea), rusi svračak (Lanius collurio), vodenkos (Cinclus cinclus), mala muharica (Ficedula parva), gugutka (Streptopelia decaocto), buljina (Bubo bubo), vodomar (Alcedo atthis)… Zbog brojnih pećina nije ni čudo što u kanjonu živi velik broj vrsta slepih miševa poput malog (Rhinolophus hipposideros) i velikog potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum). Što se tiče ostalih sisara prisutni su i: krtica (Talpa europaea), šumski puh (Dryomys nitedula), vidra (Lutra lutra), vuk (Canis lupus), ris (Lynx lynx), jazavac (Meles meles), kuna zlatica (Martes martes), divlja svinja (Sus scrofa), jelen (Cervus elaphus), divokoza (Rupicapra rupicapra).

Autor: Stefan Palalić

Ne zadržavamo autorska prava na fotografije. Sve fotografije korišćene u ovom članku preuzete su sa interneta sa public licencom.