DPPS Logo DPPS Logo slika
Ponjavica

Ponjavica

Park prirode Ponjavica površine oko 134 hektara je zaštićeno prirodno dobro smešteno u južnom Banatu. Prostire se na teritoriji opštine Pančevo, između Omoljice i Banatskog Brestovca, na levoj obali donjeg toka Dunava, a pod zaštitu je stavljen 1995. godine. Ovaj Park prirode obuhvata središnji tok reke Ponjavice koja je tipičan predstavnik ravničarske reke sa priobalnim vlažnim staništima. Zanimljivo je da je leva obala Ponjavice strma dok je desna niska. Ono što treba dodatno istaći jeste prisustvo „vrulja“ odnosno izdani duž leve obale vodotoka. Zahvaljujući njima se održava konstantan kvalitet vode i sprečava delimično zaleđivanje vode. Klima je umereno kontinentalna, sa čestom košavom koja može imati olujne nalete. Pošto ovo područje karakteriše jedna od najvećih prosečnih godišnjih temperatura u Vojvodini i veliki broj sunčanih dana (preko 100) područje je povoljno za razvoj poljoprivrede i turizma. Zbog svoje raznovrsnosti ovo je pogodno mesto za razvoj turističke ponude, posebno sa rekreativnog i edukativno-ekološkog aspekta. U okviru parka je postavljena osmatračnica koja ljubiteljima ptica, ali i drugih vrsta omogućava nesmetano posmatranje. Mesto posebno pogoduje ribolovcima. Voda Ponjavice se nalazi u III kategoriji po kvalitetu i nije dozvoljena za kupanje, niti je dozvoljeno kretanje motornim čamcima po njoj.

Ponjavica je dom mnogim biljnim i životinjskim vrstama. Što se tiče biljnih zajednica svakako su prisutne vodene zajednice, ali i močvarna i šumska vegetacija. Među zaštićenim biljnim vrstama prisutne su šiljata oštrica (Carex acuta), vodena paprat (Salvinia natans), tabernemontanova zuka (Scirpus lacustris subsp tabernaemontani)… U vodi su prisutne heterogene fitoplanktonske zajednice gde po broju taksona dominantan položaj pripada zelenim algama. Močvarni sistem je predstavljen zajednicama tršćaka i visokih šaševa dok šumskoj vegetaciji pripadaju degradirane zajednice topole (Populus sp.), bele vrbe (Salix alba) i dr.

Od zooplanktona dominiraju predstavnici Rotatoria, a zoobentos je malo raznovrsniji i u njemu dominiraju Chironomidae. Na području parka stanuje izuzetno retka južnobanatska vrsta mrava koja naseljava otvorena peščarska staništa pored reka koja su povremeno plavljena. Reka Ponjavica pripada Crnomorskom slivu i u njoj živi 20 vrsta riba poput šarana (Cyprinus carpio), štuke (Esox lucius), smuđa (Sander lucioperca) i linjaka (Tinca tinca), a ovde živi i strogo zaštićena vrsta zlatni karaš (Carassius auratus). Faunu ptica čini oko 40 vrsta kao što su jastreb (Accipiter gentilis), eja močvarica (Circus aeruginosus), belobrka čigra (Chlidonias hybrida), ždral (Grus grus), barski petlovan (Rallus aquaticus), brojne vrste čaplji, kormoran (Phalacrocorax carbo). Među sisarima ističu se zaštićene vrste poput vidre (Lutra lutra), lasice (Mustela nivalis) i tvora (Mustela putorius).

Autor: Jelena Laković