DPPS Logo DPPS Logo slika
Rtanj

Rtanj

Podeli na:

Rtanj, dragulj prirode Srbije, je najmisterioznija srpska planina koja iz godine u godinu privlači sve veći broj posetilaca, i još od davnina, bila je predmet posebnog poštovanja među stanovnicima Srbije. Rtanj je poseban zbog svog neobičnog oblika, a još češće zbog lekovitog bilja koje raste isključivo na ovoj planini. Kada gledate ka Šiljku, vrhu ove planine, shvatite da ispred sebe imate neobičan i nesvakidašnji oblik u prirodi – idealnu trostranu piramidu. Rtanj je planina koja se nalazi u istočnoj Srbiji, oko 200 km jugoistočno od Beograda u blizini Boljevca. Pripada Karpatskim planinama, a najviši vrh Šiljak (1565 m) predstavlja prirodni fenomen kraškog reljefa. Pored Šiljka najistaknutiji vrhovi su Baba i Kusak. Upravo kraški reljef omogućava postojanje brojnih podzemnih izvora, pećina i jama. Unutar ove planine postoje ogromne podzemne prostorije, a speleolozi su već pronašli više od 17 važnih pećina i odaja ispod zemlje. Veliki vertikalni tunel, koji su istraživači prozvali Dimnjak, vodi duboko u utrobu planine. Rtanj je krečnjački masiv Karpatsko-balkanskog planinskog sistema, a njegova istočna granica definisana je Crnim Timokom i linijom Boljevac-Rujište. Geološki supstrat se sastoji od krečnjaka, paleozojskih škriljaca i peščara. Područje ima kontinentalnu planinsku klimu i odlikuje se mešovitim šumama jele i bukve, kao i brojnim livadskim formacijama. Nekoliko biljnih vrsta raste samo na ovoj planini, a najpoznatiji je rtanjski čaj (Satureja montana) koji je veoma delotvoran u lečenju bronhitisa, astme, kašlja i upale disajnih organa kod dece. Biodiverzitet planine je relativno dobro očuvan, sa malim antropogenim pritiskom koji se odnosi pre svega na eksploataciju šuma i sakupljanje lekovitog bilja. Rtanj ima status Rezervata prirode još od 1958. godine, i objekat je geonasleđa Srbije. Nalazi se na listi potencijalnih botanički značajnih područja u Srbiji.

U flori planine Rtanj utvrđeno je prisustvo 25 endemičnih vrsta biljaka koje zajedno čine 3,88 % flore Rtnja. Padine okrenute severu su uglavnom obrasle šumama. Svojom lepotom i starošću izdvaja se mešovita zajednica jele (Abies alba) i bukve (Fagus moesiaca), koja dopire do samog Šiljka. Padine okrenute jugu su obrasle zajednicama kamenjara, pašnjaka i žbunja. Ove zajednice su floristički veoma bogate i raznovrsne. Značajna je pojava reliktnog stepskog bademića (Prunnus tenella) i više vrsta orhideja. Simbol Rtnja je poznati rtanjski čaj (Satureja kitaibelii) koji se tradicionalno sakuplja na ovoj planini, a rtanjska metvica (Nepeta rtanjensis) je striktni lokalni endemit Rtnja koji je zaštićen zakonom.

Kada govorimo o fauni riba malobrojni vodotokovi podnožja planine Rtanj značajni su zbog prisustva autohtonih vrsta riba poput potočne pastrmke (Salmo trutta), potočne mrene (Barbus meridionalis), krkuše (Gobio gobio)… Sa aspekta evolutivnih promena vrlo je bitna i populacija riba u Vrmdžanskom jezeru. Što se tiče vodozemaca i gmizavaca neke od prisutnih, a zakonom zaštićenih vrsta su šareni daždevnjak (Salamandra salamandra), alpski mrmoljak (Mesotriton alpestris), mali mrmoljak (Lissotriton vulgaris), kratkonogi gušter (Ablepharus kitaibelii)… Rtanj, kao tipično planinsko stanište karakteriše i velika raznovrsnost ptica. Za sada je evidentirano 89 vrsta, što verovatno nije njihov konačan broj. Od ovih 89 vrsta gotovo polovina je pod zaštitom. Najviše delove Rtnja karakterišu ptice visokoplaninskih stena, litica i kamenjara, kao što su belka (Oenanthe oenanthe), planinska trepaljka (Anthus spinoletta), crna crvenrepka (Phoenicurus ochrurus), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), suri orao (Aquila chrysaetos), sivi soko (Falco peregrinus), kos kamenjar (Monticola saxatilis), ušata ševa (Eremophila alpestris)… U fauni sisara planine Rtanj, posebno se ističe fauna slepih miševa, sa registrovanih dvadesetak vrsta, što čini oko 2/3 ukupnog broja registrovanih vrsta slepih miševa u Srbiji. Karakteristične su 3 vrste slepih miševa: veliki (Rhinolophus ferrumequinum), mali (Rhinolophus hipposideros) i južni potkovičar (Rhinolophus euryale), koje su na crvenoj listi globalno ugroženih vrsta. Još jedna, danas vrlo retka vrsta, slepo kuče (Spalax leucodon) ima stanište na južnoj ekspoziciji planine Rtanj. Pored slepog kučeta zapažene su i rupe koje pravi stepska voluharica (Microtus arvalis).

Autor: Jelena Laković