DPPS Logo DPPS Logo slika
Rtanj

Rtanj

Rtanj je planina istočne Srbije koja se nalazi u blizini Boljevca. Deo je Karpatskih planina, a njen najviši vrh je Šiljak sa 1565 metara nadmorske visine. Pored Šiljka najistaknutiji vrhovi su Baba i Kusak. Rtanj, dragulj prirode Srbije, je planina koju svake godine posećuje sve veći broj ljudi, a poznat je zbog svog neobičnog oblika, a još više zbog lekovitog bilja koje raste isključivo na ovoj planini. Kada gledate ka Šiljku videćete te da je Rtanj u obliku trostrane piramide. Rtanj je krečnjačka planina (osim krečnjaka javljaju se i paleozojski škriljci i peščar) čija istočna granica prati reku Crni Timok i liniju Boljevac-Rujište. Upravo kraški reljef omogućava postojanje brojnih podzemnih izvora, pećina i jama, a do sada je od strane speleologa otkriveno blizu 20 većih pećina i jama. Duboko u planinu vodi jedan vertikalni tunel nazvan Dimnjak. Klima je tipična za ovakve predele Srbije – kontinentalno planinska. Živi svet ove planine je manje više očuvan, a najveći uticaj čoveka se vidi kroz seču šuma i branje lekovitog bilja. Rtanj ima status Rezervata prirode koji je stekao 1958. godine i predstavlja deo geonasleđa Srbije.

Kada govorimo o flori Rtnja koja je izuzetno bogata i raznovrsna treba reći da je 25 vrsta sa ove planine endemično (3,88% ukupnog broja vrsta ove planine). Severne padine Rtnja prekrivene su šumama i to pre svega šumskim zajednicama jele (Abies alba) i bukve (Fagus moesiaca), dok su južne padine prekrivene uglavnom žbunjacima, livadama i kamenjarima. Među najbitnije predstavnike flore možemo ubrojati stepski bademić (Prunus tenella) kao i velik broj vrsta orhideja. Svakako najpoznatija biljka ove planine je rtanjski čaj (Satureja kitaibelii) koji se tradicionalno bere i  koji se koristi u lečenju oboljenja (pre svega respiratornih) kao što su bronhitis, kašalj, astma, upale disajnih organa, a rtanjska metvica (Nepeta rtanjensis) je lokalni endemit Rtnja i ne raste nigde više te je stoga zaštićena zakonom.

Kada govorimo o fauni riba treba istaći da ih većina živi u malim vodotocima u samom podnožju Rtnja i u Vrmdžanskom jezeru, a to su vrste poput potočne pastrmke (Salmo trutta), potočne mrene (Barbus meridionalis), krkuše (Gobio gobio)… Što se tiče vodozemaca i gmizavaca neke od prisutnih, a zakonom zaštićenih vrsta su šareni daždevnjak (Salamandra salamandra), alpski mrmoljak (Ichthyosaura alpestris), mali mrmoljak (Lissotriton vulgaris), kratkonogi gušter (Ablepharus kitaibelii)… Rtanj može da se pohvali i velikim bogatstvom ornitofaune, a trenutno je potvrđeno prisustvo oko 90 vrsta ptica od kojih je većina zaštićena. Kamenjare, litice i stenje na najvišim delovima Rtnja naseljavaju ptice kao što su ušata ševa (Eremophila alpestris), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), obična beloguza (Oenanthe oenanthe), kos kamenjar (Monticola saxatilis), sivi soko (Falco peregrinus), suri orao (Aquila chrysaetos)… Kada govorimo o sisarima Rtanj je vrlo značajno stanište za slepe miševe jer tamo živi 20 vrsta odnosno oko 70% svih vrsta slepih miševa u Srbiji. 3 vrste slepih miševa: mali potkovičar (Rhinolophus hipposideros), veliki potkovičar (Rhinolophus ferrumequinum) i južni potkovičar (Rhinolophus euryale) su ne samo ugrožene vrste u Srbiji već i na svetskom nivou. Na južnim padinama Rtnja prekrivenim travom živi slepo kuče (Spalax leucodon), još jedna retka vrsta kao i stepska voluharica (Microtus arvalis).

Autor: Jelena Laković

Ne zadržavamo autorska prava na fotografije. Sve fotografije korišćene u ovom članku preuzete su sa interneta sa public licencom.