DPPS Logo DPPS Logo slika
Cvet srebrne lipe

Srebrna lipa (Tilia tomentosa)

Srebrna lipa (Tilia tomentosa) je listopadno drvo iz porodice Malvaceae (prema nekim drugim nomenklaturama pripada porodici Tiliaceae). Rasprostranjena je u jugoistočnoj Evropi (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Mađarska, Ukrajina, Rumunija, Bugarska, Albanija, Severna Makedonija, Grčka) i zapadnoj Maloj Aziji (Turska). Iako srebrna lipa može da gradi čiste šume to nije tako česta situacija pa tako u Srbiji obrazuje čiste šume u brdskim predelima poput okoline Lajkovca, Avale i Vršačkog brega. Mnogo češće obrazuje mešovite šume naročito sa vrstama kao što su bukva, hrast ili javor. Odgovaraju joj kako senovita tako i sunčana mesta na nadmorskoj visini do 1500 metara.

Korenov sistem srebrne lipe je prilično jak, stoga je čest uzročnik izdizanja betonskih staza koje su u neposrednoj blizini korena. Može da naraste do visine od 35 metara i maksimale širine krošnje do 10 metara. Krošnja je okrugla i gusta, listovi su srcoliki, sa lica jarko zelene boje sa retkim dlačicama, a sa naličja su srebrnobele boje. Po rubu su blago testerasti i zašiljeni na samom kraju, a mogu biti dugi oko 12 centimetara. Kada duva vetar i listovi trepere, ovo drvo iz daljine deluje kao da ima beličaste listove. U jesen listovi srebrnobele boje dobijaju predivnu žutu boju. Mlada stabla su glatka i sivobele boje, za razliku od starijih koja su malko tamnija i ispucala. Cveta u junu i julu, a cvetovi su hermafroditni, žuti, sitni i veoma mirisni te se ovo drvo može lako prepoznati i po mirisu. Cvetovi su grupisani u cvasti od po 6 – 9 sitnih cvetića koji vise na dugačkim drškama. Oprašivanje vrše pčele. Plod je okruglast i najčešće prečnika do 1 centimetar. Otporna je na mnoge bolesti i insekte koji su skolni da je napadaju (retko je napadaju biljne vaši, gusenice nekih leptira i gljivice iz roda Phytophthora), a takođe je vrlo dugovečna čemu u prilog govori i činjenica da se navodno u gradu Jašiju u Rumuniji nalazi srebrna lipa stara 500 godina.

Privlači veliki broj pčela što je korisno u proizvodnji meda. Dobro podnosi i kišu i sušu, stoga je nezaobilazno drvo u mnogim gradskim parkovima, alejama, uličnim drvoredima i dvorištima. Još od davnina je poznato lekovito dejstvo cvetova lipe, te se oni sakupljaju za čajeve. Zbog svojih aktivnih sastojaka koji se nalaze u cvetu, poput organskog jedinjenja leukoantocijanidina, eteričnog ulja, sluzi  i mnogih fitonutrijenata, koristi se u narodnoj medicini kao sredstvo za izmokravanje, za smirenje stomačnih grčeva i olakšavanje varenja. Osim cveta može se koristiti i mlado lišće srebrne lipe koje je jestivo i može da se jede sirovo ili kuvano.

Srebrna lipa nije ugrožena vrsta, a čak je u nekim oblastima i invazivna, ali ipak u nekim zemljama poput Grčke postaje retka. Glavni faktori koji ugrožavaju određene populacije srebrne lipe su prekomerno branje cvetova zarad upotrebe u tradicionalnoj medicini i stoka koja jede mlade biljke. Takođe čiste šume srebrne lipe su u nekim delovima areala ugrožene pa su iz tog razloga čiste lipove šume u Bugarskoj zaštićene zakonom. U Srbiji je srebrna lipa proglašena za zaštićenu vrstu.

Autor: Anita Japundžić

Ne zadržavamo autorska prava na fotografije. Sve fotografije korišćene u ovom članku preuzete su sa interneta sa public licencom.