Specijalni rezervat prirode Titelski breg obuhvata lesnu zaravan smeštenu između Titela, Loka, Vilova, Šajkaša i Mošorina dok sa istočne strane granicu predstavlja reka Tisa. Sama nadmorska visina brega je 128 metara (što je za dominantno ravničarsku Bačku prilično visoko), dužina je 18 kilometara, a širina 7,5 kilometara. Za specijalni rezervat prirode Titelski breg je proglašen 2012. godine i obuhvata površinu od oko 496 hektara, a značajan je i kao IBA (međunarodno značajno područje za ptice) i IPA (međunarodno značajno područje za biljke) područje.

Procenjuje se da u okviru zaštićenog područja postoji oko 630 vrsta biljaka, a neke od najzačajnijih su gorocvet (Adonis vernalis), niska perunika (Iris pumila), bademić (Prunus tenella) i babaluška (Sternbergia colchiflora).

Kada govorimo o fauni ovog specijalnog rezervata prirode među beskičmenjacima se svakako ističe prisustvo tiskog cveta (Palingenia longicauda) insekta koji je zaslužan za fenomen poznat kao cvetanje Tise. Što se tiče vodozemaca (kojih je ovde prisutno desetak vrsta) neki od najznačajnijih predstavnika su crvenotrbi mukač (Bombina bombina), obična krastača (Bufo bufo), zelena krastača (Bufotes viridis), gatalinka (Hyla arborea), obična češnjarka (Pelobates fuscus)… Među gmizavcima se ističu vrste kao što su barska kornjača (Emys orbicularis), stepski smuk (Dolichophis caspius), belouška (Natrix natrix), ribarica (Natrix tesselata), stepski gušter (Podarcis tauricus) i eskulapov smuk (Zamenis longissimus). Na Titelskom bregu je uočeno oko 140 vrsta ptica između ostalih belorepan (Haliaeetus albicilla), pčelarica (Merops apiaster), pupavac (Upupa epops), stepski soko (Falco cherrug), poljska ševa (Alauda arvensis), bregunica (Riparia riparia), crnoglava travarka (Saxicola rubicola), utina (Asio otus), kukumavka (Athene noctua)… Među sisarima je prisutno tridesetak vrsta, a neke od najznačajnijih su divlja mačka (Felis silvestris), vidra (Lutra lutra), stepski tvor (Mustela eversmanii), puh lešnikar (Muscardinus avellanarius) i jedna od najugroženijih vrsta sisara naše države – tekunica (Spermophilus citellus).

Autor: Stefan Palalić