
Klisura kojoj druge zavide
Ovog puta, lepim tekstom odvešćemo Vas u jedno od najekstremnijih i prirodom najuzbudljivijih mesta Srbije. Vodimo Vas u Jelašničku klisuru.
U podnožju Suve Planine, na području opštine Niška Banja, a grada Niša, prostire se, duž ne toliko dugih 2 km, Jelašnička klisura. Sa svojih 30 m širine, Jelašnička klisura bogata je raznoraznim morfološkim oblicima. Gde god da se okrenete možete videti čučavce, prozorce, kaverne, stubove, potkapine i mnoge druge kameni darove. Svojom jedinstvenošću i neopisivom lepotom ističu se prozorci ’’Kupina’’ i ’’Sveti Ilija’’, kao i potkapine ’’Latinska Crkva’’ i ’’Skrivnica’’. Sve ovo delo je Jelašničke reke. Ova reka, usekla je 580 m duboku i živopisnu klisuru, stvarajući nešto na čemu ostale prirodne destinacije mogu zavideti. Masivno kamenje stepenasto je rasporođeno i to im još više daje utisak veličanstvenog.
Ovakav rad reke omogućio je klisuri da se ne ističe samo po geomorfološkim osobinama nego i po biljnim i životinjskim. Naime, područje Jelašničke klisure ima izuzetan značaj u proučavanju istorije živog sveta Balkanskog poluostrva jer predstavlja mesto raznovrsnih endemičnih vrsta. Floru klisure čine mezijski, balkanski i ilirski endemi. Od ovog velikog broja naročito se izdvaja Srpska ramonda (Ramonda serbica) i Natalijina ramonda (Ramonda nathaliae). Jedino je u Jelašničkoj i Sićevačkoj klisuri, koja se nalazi na udaljenosti od 3 km, uspostavljena zona kontakta između ove dve ljubičaste lepotice. Što se tiče faune važno je spomenuti nekoliko ugroženih vrsta ptica kao što su Suri orao (Aquila chrysaetos), Sivi soko (Falco peregrinus), Buljina (Bubo bubo) kao i stotine vrsta leptira što ovo mesto čini jedno od leptirima najbogatijih rečnih dolina. Čuvajte se zmija kao što su poskok (Vipera ammodytes), šarka (Vipera berus) smuk (Zamenis longissima), belouška (Natrix natrix) i druge.
Svi ovi prirodni elementi doveli su do toga da Jelašnička klisura postane Specijalni rezervat prirode I kategorije, Uredbom Vlade RS, 1995. godine. Upravo su endemične vrste, ali i morfološki dragulji, bili ti koji su podstakli državu da sačuva ovo mesto.
Ukoliko ste mislili da je to sve, onda ste pogrešili. Jelašnička klisura se ističe po velikom broju sportskih aktivnosti, a i u njenoj blizini nalaze se neke znamenitosti tako da ovo nije sve što u tom kraju možete videti. Već petu godinu zaredom održava se avanturističko takmičenje stenama Jelašničke klisure pod nazivom ’’The Maze Rewind’’. Sa nekoliko stotina učesnika, ova trka predstavlja najmasovniju ovog karaktera na Balkanu. Entuzijastični takmičari otisnu se na dve staze pune prepreka, blata i adrenalina. Samo nahrabriji uspeju da završe, pa zašto da i Vi ne probate? Etno festival ’’Potkapine’’ je takođe jednom prilikom bio organizovan, a okupio je ljude iz tog kraja koji su izneli neke od svojih najlepših rukotvorina i gastronomskih specijaliteta. Često se organizuju i trke, planiranje i pešačenja. Jelašnička klisura je prvo prirodno penjalište u Srbiji koje je opremljeno za sportsko penjanje. Što se obližnjih znamenitosti tiče nikako ne smete propustiti jedno od najlepših vodopada u Srbiji, ’’Ripaljka’’ zeleno srce Srbije, selo koje datira iz 1498. i po kome je klisura i dobila naziv, crkva, pećine i veliki Niš, udaljen svega 14 km.