
Svrljiški Timok
Svrljiški Timok je reka u Istočnoj Srbiji koja se probija kroz stenovite predele Karpatsko-balkanskog masiva planina. Izvire u podnožju Svrljiškog masiva, tačnije ispod Zelenog vrha, da bi posle 64 km toka kod Knjaževca se sreo sa Trgoviškim i sačinio Beli Timok. Pojava da se u određenoj rečnoj dolini smenjuju klisure i kotline naziva se kompozitna dolina i prisutna je kod ove reke. Identična situacija je i na Dunavu u Đerdapskoj klisuri samo u većem izdanju. Ova reka je bogata ribom tako da je prava mala oaza za strastvene ribolovce.
Zanimljivost u vezi sa ovom rekom, ona je jedina ponornica u istočnom kraju Srbije. Posle izvora nakon kraćeg toga, nestaje sa lica zemlje, odnosno ponire ispod površine kod sela Periš, a nakon povratka na površinu ulazi u Svrljišku kotlinu. Za Svrljiški Timok se može reći da je kao potok u sušnim delovima godine, ali kao i svaka planinska reka ume da zadaje velike probleme kada krene da se topi sneg sa planina. U tim problematičnim periodima, vodostaj se toliko podigne da se teško može poverovati da je to ona slabašna reka od letos.
Železnička pruga koja povezuje Niš i Zaječar dobrim delom prolazi kroz prelepe predele kanjona koji je stvorio Svrljiški Timok. Pruga je izgrađena krajem 19. veka a zadavala je velike muke projektantima, a pogotovo radnicima koji su sve sproveli u delo. Od Zaječara do Svrljiga dužina pruge je oko 80km, a rekli smo da dobrim delom prolazi kroz predivne predele, prateći tok reke, prolazeći kroz mnoštvo tunela i mostova. Ljudi koji su se vozili ovom prugom su rekli da zbog dotrajalosti voza se dešavaju kašnjenja. Strastven ljubitelj predivnih pejzaža se ne bi opterećivao sa tim kašnjenjima jer bi mu to možda značilo da koji trenutak više provede uživajući u pogledu. Tako da slobodno možete uključiti železnicu, a pogotovo maštu da ukombinujete sve i napravite sebi zanimljiv i naravno nezaboravan izlet u fantastičnoj prirodi ovog kraja. Možda je ovo idealno mesto da napravimo ravnotežu u našoj zemlji tako što bi se napravila mala turistička železnica nalik na Šargansku osmicu na Tari i na taj način predstavimo veliko bogatstvo i raznovrsnost prirode istočne i zapadne Srbije.
Za deo kanjona Svrljiškog Timoka između Niševca i Palilule kažu da je najlepši. Upravo ovde je ušuškana antička banja koju su obožavali Rimljani a mnogo kasnije i Turci. Nalazi se u središnjem delu jedne od, kako kažu, najslikovitije klisure Srbije na nekih desetak kilometara od Svrljiga u banjičko-palilulskom proširenju. U periodu s početka nove ere, u dalekom 1. i 2. veku sa svojom mineralnom i lekovitom vodom je važila za omiljeno lečilište i mesto za izlete. Ovaj prostor gde se reka Belica uliva u Svrljiški Timok zove se Banjica. Na ovom potezu se i danas kupaju meštani okolnih mesta, a tamo gde se Belica uliva u Timok postoji mala brana koja formira malo srebrnkasto jezero.
Prethodno smo se dotakli reke Belice ali ona je zaslužila da joj posvetimo još malo pažnje jer pored toga što se nalazi u neposrednoj blizini Svrljiškog Timoka, vekovima je tiho usecala stene i stvorila mali ali impresivan kanjon. Nije nešto posebno dugačak, svega 50 metara, ali ga krase veličanstveni kotlovi koji su rezultat upornog vrtloženja vode, a ima ih desetak. Savetuje se obilazak kanjona u proleće ili jesen dok kotlovi imaju vode koja je kristalno čista u kojoj se može kupati a takođe i koristiti za piće.
Za ovakvu skrivenu lepotu treba da budemo zahvalni njenoj nepristupačnosti. Samim tim drugi ljudi osim meštana nisu dolazili i nisu ometali prirodu. Puštena je da sama stvori ovakvo svoje remek delo koje je učinila dostupnim za samo one baš uporne. Nepristupačan teren je uvek zahtevan po pitanju fizičke spremnosti ali znajte da će vas priroda uvek nagraditi za to što ste se malo pomučili da otkrijete neke njene strogo čuvane tajne. Ne bismo bili fer prema prirodi da baš sve njene tajne odamo na početu jer za potpun užitak bi trebalo da bude i nekih pozitivnih iznenađenja koja će vas sigurno sačekati. Ono što garantujemo jeste fenomenalan pogled i nezaboravan doživljaj što ovaj predeo čuva. Ostalo je na vama da obiđete i otkrijete a pre svega – uživate u prirodi.