Deliblatska peščara
Deliblatska peščara je najveća kontinentalna peščara u Evropi pa je stoga poznata i kao evropska Sahara. Neki delovi peščare zaštićeni su Ramsarskom konvencijom o zaštiti močvarnih područja. U ovom regionu može se pronaći jedino stanište banatskog božura u Srbiji. Peščara je poznata i kao jedino preostalo stanište vuka u Panonskoj niziji.
Đerdap
Nacionalni park Đerdap obuhvata jednu od najdubljih i najlepših klisura u Evropi. U okviru ovog nacionalnog parka može se naći preko 1000 vrsta biljaka što je negde oko 25% ukupnog broja biljnih vrsta u Srbiji. Zbog svog značaja za ptice Đerdapska klisura je proglašena za IBA područje.
Golija
Golija se ubraja u najšumovitije planine Srbije, a nalazi se na jugozapadu zemlje. Goliju krase kako listopadne tako i listopadno-četinarske šume, a Golija se još i naziva carstvom planinskog javora (Acer heldreichii) koji je jedna od najdominantnijih drvenastaih vrsta na planini. Golija se takođe smatra značajnim ornitološkim centrom pošto je na njoj primećeno blizu 100 vrsta ptica.
Koviljsko-petrovaradinski rit
Specijalni rezervat prirode koji predstavlja kompleks barsko-močvarnih i šumskih ekosistema južne Bačke. Zbog svojih izuzetnih vrednosti proglašen je za IBA područje (Important Bird Areas), međunarodno značajno područje za biljke (IPA - Important Plant Areas) kao i na spisak zaštićenih područja zavisnih od vode i značajnih za basen Dunava (ICPDR).
Lazarev kanjon
Lazarev kanjon je najdublji i najduži kanjon istočne Srbije, a nastao je usecanjem Lazareve reke u Dubašničku ravan. Sam kanjon dug je oko 9 kilometara, a visok između 300 i 500 metara. U kanjonu se mogu videti reliktne vrste biljaka poput tise (Taxus baccata) i srpske ramonde (Ramonda serbica). Kanjon je poznat i po tome što se u njemu nalazi jedna od najgušćih populacija poskoka u Srbiji.
Obedska bara
Obedska bara se nalazi na jugu Vojvodine u levu priobalju reke Save. Još 1977. godine Obedska bara je na osnovu Ramsarske konvencije stavljena na listu močvara od međunarodnog značaja, a takođe se nalazi i na listi područja od izuzetnog značaja za pice u Evropi (IBA – Important Bird Areas). Obedska bara je jedno od mesta na koje je vraćen dabar nakon što je u potpunosti nestao sa teritorije Srbije.
Ovčarsko-kablarska klisura
Ovčarsko-kablarska klisura duga je oko 20 kilometara i nalazi se u blizini Čačka. Ova klisura odlikuje se bogatom florom sa preko 500 vrsta biljaka. Zbog velikog broja ptica (preko 120 vrsta) nalazi se na listi značajnih područja za ptice u Evropi.
Slano Kopovo
Jedan od retkih preostalih slanih akvatorija u kompleksu vodoplavnih terena u Panonskom basenu. Ovo područje odlikuju biljke koje vole zaslanjena zemljišta, a takav tip vegetacije u našoj zemlji je pred nestankom. Zbog svog značaja za ptice kojih ovde može biti i preko 200 vrsta ovo područje je zaštićena Ramsarskom konvencijom, a nalazi se i na listi međunarodno značajnih područja za ptice (IBA).
Stara planina
Stara planina se nalazi u istočnoj Srbiji uz granicu sa Bugarskom. Stara planina se odlikuje bogatim biljnim i životinjskim svetom. Na ovoj planini može se naći nekoliko ugroženih vrsta orhideja, ali i drugih biljaka iz Crvene knjige flore Srbije. Takođe Stara planina predstavlja značajno stanište za dnevne leptire (PBA) i ptice (IBA) Evrope.
Suva planina
Suva planina se nalazi na jugoistoku Srbije i krase je prelepi oblici kraškog reljefa. Zbog toga što je bogata florom i faunom proglašena je za međunarodno značajno stanište za ptice (IBA), leptire (PBA) i biljke (IPA) Evrope. Kao predstavnike flore svakako moramo navesti dve reliktne vrste Ramonda serbica i Ramonda nathaliae.
Uvac
Uvac je specijalni rezervat prirode koji se nalazi na jugozapadu Srbije. Ono po čemu je Uvac poseban je to što on predstavlja najveće prirodno stanište beloglavog supa u Srbiji, a pored ovog lešinara uspešno su vraćeni i crni lešinar kao i bela kanja, a razmatra se i mogućnost povratka orla bradana na područje Uvca. Pored ovih ptica Uvac je i jedno od značajnih staništa vukova i medveda u Srbiji.
Vinatovača
Vinatovača predstavlja jedinu prašumu na teritoriji Srbije i ona je netaknuta preko 350 godina. U pitanju je šuma bukve, a neka stabla imaju prečnik i preko jednog metra. Pošto je Vinatovača stavljena pod najstroži režim zaštite ne samo da je zabranjena seča stabala već i branje biljaka i gljiva.
Vlasina
Vlasinska visoravan sa jezerom predstavlja jedinstven pejzaž jugoistočne Srbije. Vlasinsko jezero je jedno od najvećih i jedno od jezera na najvišoj nadmorskoj visini u Srbiji. Samo jezero odlikuju tresetna „lutajuća“ ostrva koja mogu da se „kreću“ po vodi pod uticajem vetra. Vlasina je značajno stanište za ptice i sisare u Srbiji pa tu možemo videti i neke retke vrste poput prdavca, tekunice ili slepog kučeta.
Vodopad Tupavica
Vodopad Tupavica se nalazi na Staroj planini i visok je 15 metara. Najmoćniji je u periodu proleća i jeseni, ali pod uslovom da godina nije bila sušna. Tokom jače zime voda u potpunosti zaledi pa vodopad predstavlja remek delo prirode.
Zasavica
Specijalni rezervat prirode na jugu Vojvodine i severu Mačve i jedno je od poslednjih izuzetno očuvanih močvarnih staništa u Srbiji. Na teritoriji Zasavice je zabeleženo oko 180 vrsta ptica i važi za međunarodno značajno područje za ptice (IBA). Rezervat je poznat i po svom programu reintrodukcije dabra koji je vraćen u Srbiju nakon stotinak godina.

DELIBATSKA PEŠČARA
Peščara

Đerdap
Reka

Golija
Planina

Koviljsko-Petrovaradinski rit
Rit

Lazarev kanjon
Kanjon

Obedska Bara
Park prirode

Ovčarsko kablarska klisura
Klisura

Slano Kopovo
Rezervat prirode

Stara Planina
Planina

Suva Planina
Planina

Uvac
Reka

Vinatovača
Prašuma

Vlasina
Jezero

Tupavica
Vodopad

Zasavica
Rezervat prirode